Cimtol jaaynde qur’aaniyaŋkoore international (iqna) egginiɗum ko e aayaawo habrirde (On Islam) seykh (Jaafarii Kawingaa) gooto e responsible juulɓe Malawii tintinii wonde: gila jamaanu Malawii heɓi independent juulɓe ɓee heewaani ko tawetee e politik ledi hee, ɓe ɗaldi ngaal ɗon geɗal wonannde diineeji janani.
Kawinga wi’I: ɗoo ɗo wonaaɗoo juulɓe ina lo’I no feewi e nder ko faati e politik ɓuri e jamaanuuji ɓennuɗi gila e jamaanu leydi ndii heɓti hooremun e hitaande 1964.
Ko waɗi juulɓe ɓe ngusti juuɗe maɓɓe e politik leydi hee, ko fii keeri mbaɗeteeɗi e dow juulɓe hee, e yidde serinde ɓe e leydi hee.
Kawingaa ɓeydi heen wiide wonde: laamu Malawii gila e jamaanu leydi ndii heɓti hoore muuɗum, ko e lprde juulɓe ɓee tan ɓe ngoni, ko ɗuum saabi juulɓe ina kula naatude e politik.
O ɓeydi heen, waɗii porogaraam min ndarni haa waɗa e juulɓe hee dariiɓe tawa ko jaŋnguɓe tawee e dille politik hee.
E dow jokkude, o ɓeydii heen wiide: ina jeyaa golle ɗe min keblii e nduu ɗoon waddu, ko yuɓɓude atelier ji jaŋngingol wonande juulɓe leydi ɓee fii hirjinde jogiiɓe sharɗuuji ɓee fii ɓe mbinndoo e wooteeji garooji hee. Ko hono noon kadi men naamndiima juulnooɓe juulire ɓee nde njeewtata ko faati e wooteeji hee ɓe kirjina juulɓe fii taweede e wooteeji hee.
O wi’I ko dow ɗuum tan mbaaweten wallitaade juulɓe ɓee e loi ji e humtude caɗeele juulɓe leydi ɓee.
Lisilaam woni diine ɗimmo cagal annasaaraa, e nder teemedere fof ko yaata e yimɓe 12 ko juulɓe e dow haala juulɓe hee ɓe mbi’I wonde 36 woni juulɓe e nder teemedere fof e dow bulundaa ko yaata e yimɓe miliyin 14 ko finata e leydi hee.
Politisien ji juulɓe leydi Malawii ɓuraani yimɓe 12, gadiiɗowonade laamɗo Malawii tawo ko o julɗo ko (Bakilii mulujii) mbo ngannduɗaa o laaminooma eydi ndii e hitaande 1994, o daraninooma juulɓe no feewi e jamaanu laamu makko, wano juulgol e jamaaji e wadde ñalaande iidi feeto.1277058